Krstare do Barselone

Predviđeno je da „Jadran“ u oktobru isplovi na krstarenje Mediteranom, na ruti Tivat-Barselona-Tivat, za što je međutim, potrebno da se brod adekvatno pripremi i remontuje, a to će najvjerovatnije krajem ljeta biti obavljeno u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj.Jadran“ je posljednji put van teritorijalnih voda Crne Gore boravio u aprilu 2006. godine kada je pet dana plovio na ruti Tivat-Krf-Tivat.Obilježavanje jubileja aktivne službe „Jadrana“ počelo je krajem prošlog mjeseca u Tivtu organizovanjem izložbe fotografija, dokumenata i predmeta sa tog broda, a izdata je prigodna brošura o istorijatu jedrenjaka.Planirano je da se uskoro, u saradnji sa Poštom Crne Gore, publikuje i nova poštanska marka sa motivom „Jadrana“. Biće redizajniran i inoviran „Jadranov“ sajt, organizovana slikarska kolonija i likovna izložba posvećena brodu, kao i susret mornara koji su služili na „Jadranu“. Planirano je i snimanje reklamnog spota i TV reportaža o jedrenjaku i njegovom jubileju, kao i održavanje velike jedriličarske regate „Jadran 75“ u Boki.Svečanost će biti okončana 18. avgusta velikim koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra, odnosno svečanim prijemom za visoke državne, vojne i diplomatske zvanice na brodu u luci Tivat 19. avgusta, tačno na „Jadranov“ rođendan, odnosno 75. godišnjicu upisa broda u Flotnu listu tadašnje Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije.

Sveti Marko- peticija i sporni planovi

Vlada je krajem decembra prošle godine usvojila nacrte 15 studija za više ekskluzivnih lokaliteta na Crnogorskom primorju, između ostalog, i za ostrvo Stradioti, poznatije kao Sveti Marko. To je preduslov za krupna investiciona ulaganja. Javna rasprava je u toku. PETICIJA: Nakon javne tribine, nedavno održane u Titvu, o Nacrtu studije lokacije sa strateškom procjenom za ostrvo Sveti Marko, usljedile su žučne primjedbe građana i ljudi od struke. Revolt je udružio istomišljenike u Boki, nakon čega je usljedila i peticija. Njen inicijator je inženjer Joško Luković. Akciju odbrane betonizacije otoka Stradioti, za samo nekoliko dana podržalo je više od tri hiljade ljudi. Tri bokeljske NVO Evropski dom, Klub arhitekata Tivta i Expeditio takođe su uputile primjedbe Ministarstvu za ekonomski razvoj na nacrte studija lokacija Tivatskog zaliva.Primjedbe su upućene na planove izgradnje turističkog komleksa, za potrebe ruskog investitora kompanije Metropol Developont. Građani su se, ipak, najviše usprotivili izgradnji vještačkog poluostrva (samoproklamovanog naziva) Palazzo, gdje je predviđena drastična intervencija oko samog ostrva Sv. Marko i gdje bi se, kako smatraju, nasipanjem betona uništila plićina Tunja a stvorila marina sa 140 vezova za jahte dužine do 25 metara. Pored toga, po planu bi uslijedilo betoniranje istočne i sjeverne strane ostrva i nasipanje plaže s južne strane, što autori Studije opravdavaju odbranom Svetog Marka od prirodne erozije. SPORNI PLANOVI: Za potrebe ovog ruskog investitora, koji na ostrvu Sveti Marko namjerava uložiti oko 450 miliona eura, nacrt je radila podgorička firma Urbi Montenegro. Predviđena je gradnja oko 150.000 kvadrata građevinskog prostora, ucrtan je hotel kapaciteta oko 350 ležaja, 60 bungalova, spa centar i 108 luksuznih vila. Isplanirali su 140 vezova za jahte i plovila do 25 metara, morsku luku od lokalnog značaja i servisnu luku s heliodromom.Direktor kotorskog Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović rekao je da ih niko nije konsultovao ni u jednoj fazi izrade studije lokacije Sveti Marko, niti je tražio njihovo stručno mišljenje o uticaju tog zahvata na floru i faunu mora. Iz Instituta se protive vještačkom nasipanju mora koje bi, kažu, „svakako imalo negativan uticaj na živi svijet priobalja". ,,Proširivanje plaže na tako malom prostoru kao što je Crnogorsko primorje, posebno u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva koji je pod zaštitom UNESCO-a, predstavljalo bi grubo narušavanje prirodnog nasljeđa i baštine. Upravo prirodne uvale, plažice i sprudovi čine draž i bogatstvo ovog dijela Jadrana. Zar Lipci nijesu dovoljna opomena za sve nas'', pitaju se stručnjaci kotorskog Instituta.

Ekološki incident

Ogromani oblak gustog crnog dima, neprijatnog mirisa, prekrio je juče ujutro šire područje iznad Lovanje zahvatajući granični dio između kotorske i opštine Tivat. Nakon prijave dežurne službe aerodroma Tivat, zabrinute za nesmetano odvijanje vazdušnog saobraćaja, intervenisali su pripadnici tivatske Vatrogasne jedinice koji su ugasili zapaljene auto gume i drugo smeće na nekadašnjoj deponiji otpada Sinjarevo.Prema nezvaničnim informacijama, požar velike količine starih auto guma, izazvale su osobe koje se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina jer se nakon gorenja, iz guma dobija velika količina metalne žice. Konkretni počinioci tog nesvakidašnjeg ekološkog incidenta, ipak, još nijesu otkriveni, a o svemu su obaviještene i nadležne inspekcijske službe.

I građani će odlučivati o ekskluzivnoj marini

Ekskluzivna marina se gradi na prostoru nekadašnjeg Arsenala.Govoreći o dinamici radova Spens je istakao da je završeno rušenje skoro svih objekata koji su predviđeni za uklanjanje, a da su na prostoru budućeg gradilišta ostale zgrade koje su ocijenjene kao kulturno nasljeđe. Renomirani stručnjak koji je radio na svjetski čuvenim turističkim građevinama u Dubaiju juče je predstavio model adaptacije mula dva, čija će rekonstrukcija početi za dvije do tri sedmice. U adaptaciji će se koristiti prirodni materijali s ovog područja, a dijelom i poseban beton koji ima izgled prirodnog kamena. Mulo dva u novom ruhu svijetlo dana ugledaće u septembru kada će biti i prigodna jedriličarska regata, a u funkciju će biti pušten s preostala tri mula do polovine naredne godine.Direktor izgradnje Porto Montenegra je naglasio da će radove izvoditi PIM Invest, a da su za potrebe uređenja eksterijera naručili 120 palmi koje će biti zasađene na pristaništima i uklapati se u ambijentalnu cjelinu sa šetalištem Pine.Spens je najavio da će Adriatik marinas u interesu aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u izgradnju marine foirmirati Komisiju građana koja će sa stručnjacima firme Pitera Manka pratiti radove i usaglašavati detalje izgradnje. Izvršni direktor Oliver Korlet je naglasio da nije riječ o izgradnji jednog hotelskog ili ugostiteljskog sadržaja već cijelog grada i da je zbog toga dinamika izvođenja radova sporija. Namjera im je, kako je naglasio, da izgrade jednu od najspektakularnijih destinacija na Mediteranu. On je naglasio da se svi radovi izvode u skladu s lokalnim propisima i zakonima, a da je na projektu angažovano 50 međunarodnih i 50 lokalnih eksperata koji pomažu u koordinaciji s lokalnim vlastima.Kako je najavljeno gradnja marine bi trebalo da bude završena do ljeta naredne godine, a krajem 2010, odnosno početkom 2011. i apartmansko naselje i maloprodajni objekti.Juče je rečeno da će se u oktobru raspisati tender, a u novembru će već početi i prvi radovi. Investitor je već u kontaktu s renomiranim domaćim i stranim kompanijama.

Velika ulaganja na ostrvu Sveti Marko

Ruska korporacija Metropol group spremna je odmah da na ostrvu Sveti Marko započne izgradnju luksuznog hotelskog kompleksa, marine, vila, apartmana i brojnih drugih sadržaja, a ambicioznim projektom, kako kažu, neće biti ugrožena životna sredina i narušen izgled Bokokotorskog zaliva.
Napominjući da imaju novac za početak realizacije projekta na ostrvu uprkos krizi, član borda direktora Metropola Oleg Korolj, optimista je da će se globalne finansijske prilike stabilizovati za godinu do dvije, te time se otvoriti mogućnosti za još bržu realizaciju izuzetno zahtjevnog projekta vrijednog oko 450 miliona eura.“Prvo treba da Vlada prihvati studiju o lokaciji, poslije toga slijedi razrada detaljnog plana za ovaj projekat. Proteklih godinu je bila prva faza izrade studije o lokaciji, nakon koje je uslijedila javna rasprava, a zadnja dva i po mjeseca napravljeni su odgovori na sve primjedbe i taj dokument se nalazi u Ministarstvu za ekonomski razvoj. Spremni smo čim dobijemo dozvolu da započne pripremne radove. Imamo novca za početak”, kazao je Korolj u razgovoru za Vijesti.On je naglasio da Metropol želi da gradi integrisano luksuzno odmaralište u čijem će centru biti hotel sa šest zvjezdica, a gradiće se, između ostalog, i vile i bungalovi, te dodao da će menadžment nad cijelim ostrvom voditi svjetski hotelski operator.

Restrikcije u južnom dijelu grada

Zbog neplaćenih računa za struju preduzeća „Hidromont-Merkur“ koje je do početka ove godine gazdovalo izvorištem Topliš i sistemom za vodosnabdijevanje južnog dijela opštine, u tom dijelu je uvedeno restriktivno snabdijevanje vodom.
Za vodosnabdijevanje sa Topliša koriste se bunari na istoimenom izvorištu, koji su vlasništvo preduzeća Vodovod i kanalizacija iz Tivta, kao i bunari u Grbaljskom polju, čiji je vlasnik budvansko preduzeće „Hidromont – Merkur“. Zbog neizmirenja obaveza, smanjena je količina vode koja se distribuira potrošačima, pa su do rješenja problema sa «Hidromontom» u tivatskom vodovodu bili prinuđeni na uvođenje restrikcija prema kojima vodu 24 sata imaju Radovići i obala Đuraševića, a Vrijes i Gradiošnica od 6,30 do 19 sati. Visoke zone Radovića, Krašići i Gošići vodom su snabdjeveni od 7,30 do 14 sati.
U tivatskom vodovodu podsjećaju da je u tom dijelu opštine od početka ove godine znatno poboljšano vodosnabdijevanje, što potvrđuju i potrošači. To su u preduzeću, kako ističu, postigli uz veoma visoke troškove. Ipak, rješenje novonastalog problema ne zavisi samo od tivatskog preduzeća pa je restrikcija bila neminovna, navodi se u obavještenju iz Vodovoda.

Plutajuća zaštitna brana oko Arsenala

Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore objavila je oglas za pomorce u kojem se navodi da je zbog radova na gatu I marine „Porto Montenegro” u Tivatskom zalivu postavljena plutajuća zaštitna brana oko južnog dijela akvatorijuma bivšeg Arsenala.
Brana je noću označena trepćućim svjetlom, pa UPS poziva sve koji plove tim područjem da obrate maksimalnu pažnju.Iz UPS su upozorili nautičare i da je zbog radova na molu, privremeno pogašeno i obalno svjetlo Tivat na glavi gata I u “Porto Montenegru”.

Preuredjenje glavnog šetališta u Tivtu

Javno preduzeće “Morsko dobro” započelo je uređenje glavnog šetališta na gradskoj plaži u Tivtu, na potezu od hotela “Mimoza” do Pakova, odnosno ulaza u gradsku marinu Kalimanj, u ukupnoj dužini od 420 metara.Kako je saopšteno iz “Morskog dobra”, ugovorena vrijednost poslova za tu fazu iznosi 248.648 eura, izvođač radova je “Božović DOO” iz Šavnika, a glavni projekat uradilo je preduzeće DOO.”Profiling” iz Bara. Posao će biti završen do početka glavne turističke sezone.Šetalište će biti popločano prirodnim rezanim kamenom, opremljeno urbanim mobilijarom, a biće postavljena i nova javna rasvjeta.

Tivatska gradska muzika počela obilježavanje jubileja

Koncertom na gradskoj rivi Pine Puhačkog orkestra Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stankovo“ iz jastrebarskog kraja u Zagrebu, preksinoć je u Tivtu započeo niz manifestacija kojima će se obilježiti veliki jubilej – 100. godišnjica Glazbeno-prosvjetnog društva „Tivat“.Tivatska Gradska muzika osnovana je 1909. godine zalaganjem nekoliko entuzijasta i velikim razumijevanjem tadašnje gradske uprave koja je, uprkos teškim ekonomskim prilikama, izdvojila značajan novac da u Češkoj kupi prve instrumente za gradski limeni orkestar. Podršku u obuci prvih članova GDP-a pružili su i ondašnji austro-ugarski vojni muzičari jer je Tivat tada bio najveća baza austro-ugarske Ratne mornarice na južnom Jadranu. Tokom narednih decenija, ansambl GPD „Tivat“ postao je jedan od nosilaca muzičkog života u gradu, rasadnik talentovanih muzičara i orkestar bez kojeg se ne može zamisliti bilo koja zvanična svečanost ili ozbiljnija turistička manifestacija.Na veoma dobro posjećenom koncertu na gradskoj rivi, Puhački orkestrar DVD „Stankovo“ nastupio je pod dirigentskom palicom profesora Dragutina Fabijanića.Trideset dvočlani ansambl iz Hrvatske odsvirao je zanimljiv repertoar koračnica, obrada popularnih melodija, evergrina i tradicionalnih zagorskih pjesama.Organizator koncerta bili su GDP „Tivat“ i tivatska podružnica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

Aktivnosti maslinarskog društva „Boka“

Maslinarsko društvo „Boka“, koje okuplja maslinare Herceg Novog, Kotora i Tivta, i ovog proljeća održaće više stručnih i praktičnih predavanja o maslini i maslinjacima. Jedno od prvih je i ekološka zaštita maslinjaka, kao i obuka rezidbe maslina, kazala je izvršni direktor društva, Vesna Đukić.
Maslinari su obavili i raspodjelu sadnica masline, sorte žutica, koje su početkom februara nabavljene od Centra za suptropske kulture u Baru i tamošnje srednje poljoprivredne škole. Od 1500 kupljenih, neraspodjeljenih je ostalo tek oko stotinjak, što potvrđuje njihov kvalitet, obrazložila je Đukić navodeći da su sadnice obezbijeđene po cijeni od pet eura, koliko su plaćali i maslinari. Ona je istakla da i dalje važi pravilo da maslinarima koji posade više od 50 sadnica na dvije hiljade kvadrata, sredstva refundira Ministarstvo poljoprivrede.
Dok čekaju katastarizaciju maslina i maslinjaka, što je u nadležnosti države i resornog ministarstva, u Udruženju su angažovani na registraciji stabala maslina i maslinjaka na području opštine Tivat, u cilju obnavljanja starih maslinjaka.
-Prevashodni cilj je obnova maslinjaka, a onda se ide na proširenje zasada mladih maslina i povećanje proizvodnje. Raduje činjenica, kazala je Đukić, da se sve više mladih ljudi uključuje u obnavljanje starih maslinjaka i posvećuje maslinarstvu.
Nakon učešća na sajmu ishrane u Budvi, gdje su zavrijedili i nagrade, kao i nastupa na manifestaciji „Noćnjak“ u Mlinima kod Dubrovnika, maslinarsko društvo „Boka“ se sprema za sajam ekologije, koji će biti održan od 22. do 24. aprila u Budvi i na kome će putem prezentacija predstaviti nove projekte. Jedan od njih je i veza maslinarstva i turizma sa kojim su aplicirali kod Ministarstva turizma.
-Cilj je da se povežu maslinarstvo i turizam, odnosno oživi seoski turizam, jer zato imamo kapacitete. Sada je akcenat na Luštici jer ona ima razrađene turističke i proizvodne kapacitete, ali to ne znači da se neće nastaviti uključivanje i ostalih dijelova Crnogorskog primorja, ne samo Boke i Luštice, objasnila je Vesna Đukić.
U nadi da će Ministarstvo prepoznati značaj tog projekta, maslinari ističu da u njegovoj realizaciji ne bi imali koristi samo maslinari. On je značajan i zbog zapošljavanja, uključivanja mladih u proizvodni proces, ali i u turizam. Cilj je i želja da se mladi valorizacijom tih resursa zadrže na selu i tako smanji odliv iz seoskih u gradske sredine, naglašavaju u maslinarskom društvu „Boka“.